Kakav je vjetar na vašem gradilištu — sada
Odaberite zemlju pa grad (ili najbliži gradilištu) — usporedit ćemo trenutačni vjetar i prognozu udara s tipičnim granicama rada dizalice. Granice su svugdje iste; mijenja se samo koliko ih često vaš kraj probije.
—
Ista fizika, pet lica
Dizalica ne pita kako se vjetar zove — pita koliko jak je udar (nagli nalet od 2–3 sekunde), jer upravo udar, a ne prosječna brzina, gura krak i teret. Zato je za planiranje najma svejedno diže li se objekt u Zagrebu, Ljubljani, Beogradu ili Grazu: prati se isti prag i isti anemometar. Razlika je samo u tome koliko dana godišnje vaš kraj taj prag probije — i baš to određuju lokalni vjetrovi ispod.
Mahoviti vjetrovi (bura, burja, košava, fen) u udaru znaju biti 2–5× jači od srednje brzine. Dizalica je sigurna na prosjeku od 30 km/h, ali ne i kad taj prosjek nosi udare od 80.
Vjetar je na vrhu dizalice osjetno jači nego na 10 m visine za koju vrijedi prognoza. Zato je konačna riječ uvijek na anemometru na samoj dizalici, ne na aplikaciji.
Izvori i napomena: prognoza — MET Norway, Locationforecast 2.0 (CC BY 4.0) putem vlastitog poslužitelja /api/vjetar · granice rada dizalica — CPA Tower Crane Interest Group TIN 020 i Liebherr (Windeinflüsse bei Kranbetrieb). Opisi lokalnih vjetrova obrazovnog su i informativnog karaktera; rekordne su brojke potkrijepljene izvorima po zemlji (HR — DHMZ/Maslenica; SI — promet.si, sustav „Burja"; RS — Romanić i dr. 2016; AT — Tirol meteo, okvirno; BiH — kvalitativno, bez lokalnog rekorda). Ne predstavljaju ponudu ni upute za rad — mjerodavni su upute proizvođača, anemometar na dizalici i procjena rukovatelja.